U Zadru je danas održana konferencija o budućnosti hrvatskog i europskog ribarstva u organizaciji Stephena Nikole Bartulice, člana i koordinatora ECR grupe u Odboru za ribarstvo Europskog parlamenta.
Konferencija je okupila predstavnike institucija, ribarskog sektora i stručnjake, a glavna tema bila je budućnost domaćeg ribarstva pod pritiskom europskih regulativa, klimatskih promjena i sve težeg poslovanja ribara na Jadranu.
Bartulica je poručio kako pitanje ribarstva smatra jednim od svojih prioriteta u Europskom parlamentu.
„Kako poboljšati stanje i kako pomoći hrvatskim ribarima – to mi je agenda od kada sam izabran u Europski parlament“, rekao je Bartulica na otvaranju konferencije.
Posebno je kritizirao, kako kaže, pretjeranu birokratizaciju europske ribarstvene politike.
"Ako ne promijenimo okvir i mentalitet u Europskoj uniji, ribarstvo će biti ugroženo. Danas Europska unija uvozi više od 70 posto ribe koja se konzumira. Ravnoteža između održivosti i zaštite interesa ribara je urušena i to treba promijeniti“, upozorio je.
Dodao je i kako mladi sve manje vide budućnost u tom sektoru.
„Kad su javni pozivi za mlade ribare, gotovo se nitko ne javlja. Ribare treba rasteretiti administracije i omogućiti im normalan život i rad“, istaknuo je Bartulica.
Govoreći o stanju ribljeg fonda u Jadranu, rekao je kako su potrebne promjene postojeće zajedničke ribarstvene politike EU-a koja se, prema njegovim riječima, „primjenjuje već više od deset godina i vrijeme je da se evaluira“.
Na panelu „Zajednička ribarska politika EU?“ sudjelovali su stručnjaci i predstavnici sektora, među kojima i dr. sc. Lav Bavčević, koji je upozorio da je stanje u sektoru ozbiljno.
„Moramo napraviti reset svega što je bilo i analizirati kako smo došli u ovu situaciju. Ako se problemi samo prepoznaju, a ostave da i dalje tinjaju u sustavu, opet ćemo se za nekoliko godina pitati zašto smo ovdje“, rekao je Bavčević, dodajući kako sumnja da je moguć „bezbolan izlazak“ iz aktualne krize.
Ravnatelj Uprave za ribarstvo Ante Mišura naglasio je kako Hrvatsku očekuje novo programsko razdoblje i reforma zajedničke ribarstvene politike.
„Na prekretnici smo i moramo donijeti što bolje propise za budućnost“, rekao je Mišura.
Istaknuo je kako na stanje u Jadranu ne utječe samo ribolov.
„Klimatske promjene, zagađenje mora, turizam i promjene u ekosustavu također imaju velik utjecaj. Da nije bilo mjera zaštite koje smo donijeli, pitanje je kakvo bi danas bilo stanje ribljeg fonda“, poručio je.
Predstavnik Ceha ribara Marinko Mekelenić upozorio je kako su ribari sve više opterećeni pravilima i administracijom.
„Europa nas stalno pritišće novim pravilima i zabranama, a rezultati se ne vide. Ribarstvo nije jedini faktor koji utječe na stanje mora, ali često ispada da su ribari jedini krivci“, rekao je Mekelenić.
Nakon završetka konferencije održan je i mini sajam ribarskih proizvoda otvoren za građane, uz degustaciju ribljih specijaliteta i razgovor s hrvatskim ribarima i predstavnicima institucija o budućnosti domaćeg ribarstva.
