"Dobrotom Zadarske nadbiskupije, Križevačka grkokatolička eparhija (biskupija) dobila je na korištenje crkvu Svetog Duha kod Gradskog groblja za potrebe bogoslužja za grkokatolike koji žive u Zadru i okolici", priopćio je Oridnarijat Križevačke eparhije. Prvo bogoslužju održat će se u nedjelju, 7. ožujka, u 16 sati, a predvodit će ga mons. Milan Stipić, vladika (biskup) križevački. Od sada će se redovito u njoj vršiti bogoslužje za grkokatolike svake prve nedjelje u mjesecu.
U Zadru i na zadarskom području, osim što od starine žive neki dalmatinski grkokatolici, u zadnje vrijeme žive i rade grkokatolici iz drugih krajeva Hrvatke te Ukrajinci, Rusini i Slovaci. Križevačka eparhija, kojoj je od 1777. godine sjedište u Križevcima, jedina je biskupija u sklopu Hrvatske biskupske konferencije koja je grčkog (bizantskog ili istočnog) obreda, a pokriva čitavo područje Hrvatske, Bosne i Herecgovine i Slovenije, na kome živi oko 25000 grkokatolika u 40 župa. Do kraja I. svjetskog rata u Zadru je postojala i grkokatolička vojna kapelanija s preko 500 pripadnika iz raznih krajeva Austro-Ugarske.
U Dalmaciji su postojale i grkokatoličke župe u okolici Drniša (Kričke, Baljci, Vrlika) koje su stradale u II. svjetskom i Domovinskom ratu i čiji su se stanovnici raselili po dalmatinskim gradovima. U novije vrijeme grkokatolici doseljavaju iz Ukrajine i Slovačke sa svojim obiteljima kao radnici na zadarsko područje. Dogovorom Zadarske nadbiskupije i Križevačke eparhije, za potrebe grkokatolika dodijeljena je na korištenje crkvica Svetog Duha (ul. Franka Lisice). Križevačka eparhija je imenovala svećenika o. Marjana Jeftimova, župnika Jastrebarskog, i đakona Livija Marijana, za redovitu pastoralnu skrb i održavanje bogoslužja za grkokatolike.
Grkokatolici spadaju u tzv. ''istočne katolike'', to jest katolike koji se služe ne većinskim rimskim (latinskim ili zapadnim) obredom, već istočnim (grčkim ili bizantskim) obredom i duhovnošću. Budući da spadaju u Katoličku Crkvu i u zajedništvu su s papom, grkokatolici i rimokatolici međusobno zajednički sudjeluju na bogoslužjima, podjeljuju sakramente i žive u zajedništvu jedne Crkve. Katolika koji nisu rimskog, već nekog od istočnih obreda (grkokatolici, kopti, armenci, maroniti, kaldejci) ima u svijetu preko 25 milijuna, a žive uglavnom na područjima istočne Europe (Ukrajina, Slovačka, Mađarska, Rumunjska) i na Bliskom Istoku (Irak, Sirija, Libanon, Izrael, Egipat). Svaka istočna katolička Crkva ima svoj autonomni ustroj, svoj obred i običaje, ali je u potpunom zajedništvu s papom i kao takva je dio Katoličke Crkve.
