Jednoglasnom odlukom na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica održanom danas u Bruxellesu, Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće u zračnim lukama.
Ministri unutarnjih poslova 22 države članice EU-a koje su ujedno i članice šengena donijeli su konačnu odluku o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj”, što znači ukidanje graničnih kontrola prema šengenskom prostoru.
Istodobno, Bugarska i Rumunjska na istom sastanku nisu dobile zeleno svjetlo. Austrija je bila protiv primitka obje zemlje, a Nizozemci protiv Bugarske.
Hrvatska se današnjom odlukom pridružuje najvećem prostoru na svijetu bez unutarnjih graničnih kontrola među državama.
Od 1. siječnja 2023. ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, dakle sa Slovenijom i Mađarskom, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.
Razlog za različite datume je tehničke naravi - potrebno je prilagoditi izlaze za putnike u zračnim lukama jer se letovi unutar šengenskog prostora tretiraju kao domaći letovi. To se uvijek radi kod prvog sljedećeg sezonskog pomicanja sata, što je u ovom slučaju 26. ožujka 2023.
U šengenskom prostoru od 1. siječnja sljedeće godine bit će 27 država članica, od kojih su 23 članice EU-a te Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn, koje su izvan Unije.
Od članica EU-a izvan ostaju Bugarska i Rumunjska, koje čekaju već 11 godina na pozitivnu odluku i koja je u četvrtak opet izostala, zatim Cipar, koji ne kontrolira svoj cijeli teritorij te Irska koja ne želi u šengen kako ne bi morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom.
Šengensko područje najveće je područje bez unutarnjih graničnih kontrola s gotovo 420 milijuna ljudi.
Blizu dva milijuna ljudi svakodnevno putuje na posao preko interne granice, a u nekim područjima ti dnevni prekogranični migranti čine do trećinu radne snage.
Odsustvo graničnih kontrola unutar šengenskog prostora donosi znatne uštede i olakšava trgovinu, a za Hrvatsku je to posebno važno s obzirom da će njezin snažni turistički sektor profitirati jer većina turista dolazi iz šengenskih zemalja koji više neće morati satima čekati na prelazak granice.
Hrvatska tako u desetoj godini svoga članstva u EU-u postaje istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.
Za ulazak u šengen potrebno je proći temeljite evaluacije u kojima se procjenjuje može li zemlja preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica u ime ostalih država šengenskog područja, učinkovito surađivati s policijskim tijelima drugih država članica šengenskog područja u cilju održavanja visoke razine sigurnosti nakon ukidanja graničnih kontrola, primjenjivati šengenska pravila, kao što su kontrola kopnenih, morskih i zračnih granica (zračne luke), izdavanje šengenskih viza, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka te povezivanje sa Šengenskim informacijskim sustavom i njegova upotreba.
