U današnjem izdanju emisije I-NOVI govorimo o posljedicama bacanja hrane u okoliš. Gost emisije je John Ivan Krstičević, direktor Čistoće Zadar d.o.o koji je bacanje hrane u okoliš predstavio kao vrlo ozbiljan problem, ali i izazov suvremenog svijeta.
U trgovinama, restoranima, ali i našim domaćinstvima, bacanje hrane je postala uobičajena praksa koja u konačnici završava na odlagalištu otpada tako da je problem zapravo veći nego što se čini na prvi pogled. Kako kaže naš sugovornik najčešće se misli da se radi o financijskom aspektu, ali zapravo bacanje hrane predstavlja veliki problem za sam okoliš.
„U Hrvatskoj se godišnje prosječno baci negdje oko 400.000 tona hrane odnosno oko 100 kg hrane po glavi stanovnika, a u EU ta brojka raste na nekih 90 milijuna tona. u svijetu preko milijardu tona godišnje. No, velikim dijelom ta bačena hrana je još uvijek jestiva. Hrana se baca u svim ciklusima prehrambenog lanca jer otpad nastaje u različitim situacijama, od primarne proizvodnje, prerade pa i distribucije, skladištenja, prodaje do ugostiteljskih objekata i na koncu u našim domaćinstvima. Razlozi su uglavnom oštećeni proizvodi te hrana kojoj je istekao rok trajanja, ali i viškovi hrane, hrana odbačena tijekom pripreme, ali i ostaci obroka i slično. Najviše otpada hrane nastaje u domaćinstvima, nešto više od 50% od ukupnog dijela, a izbjegavanje nastajanja takvog otpada je zapravo najbolja metoda za rješavanje ovog problema“, ističe Krstičević.
Kako bi doprinijeli smanjenju stvaranja ove vrste otpada svakako valja unaprijed dobro isplanirati kupnju, pravilno skladištiti kupljene namirnice, posluživati manje količine hrane, zatim višak hrane ne nužno baciti u smeće već ako je moguće iskoristiti za neki sljedeći obrok ili jednostavno zamrznuti i upotrijebiti kad nam je zgodno. One što se može svakako je dobro kompostirati odnosno pretvoriti u gnojivo.
Kada radimo zalihe svakako treba provjeriti rok trajanja proizvoda pri kupnji, vodimo računa o oznakama „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“ jer iako nam na prvi pogled spomenute oznake govore isto, zapravo se radi o različitim kategorijama roka uporabe.
„Kada na proizvodu piše upotrijebiti do onda se radi o datumu do kojeg se ta hrana može sigurno konzumirati i to se radi uglavnom o hrani koja se brzo kvari, a kada na proizvodu piše najbolje upotrijebiti do onda je riječ o hrani koja pri pravilnom čuvanju ima i dalje svoja svojstva. Nakon istaknutog datuma ta svojstva se gube, ali je proizvod još uvijek u nekoj varijanti jestiv npr. čaj kojem je istekao rok trajanja, ali se još uvijek može slobodno konzumirati“, pojašnjava naš gost.
Direktor zadarske čistoće John Ivan Krstičević na kraju upozorava i posljedice bacanja hrane u okoliš odnosno u miješani otpad. „Kad hranu spojimo sa miješanim komunalnim otpadom brzo dolazi do stvaranja stakleničkih plinova, jednog od glavnih uzroka globalnog zagrijavanja“, naglasio je.
U susret Danu planete Zemlje koji se obilježava s 22. travnja uslijedio je i poziv svim korisnicima usluga zadarske Čistoće da se dodatno informiraju na njihovoj web stranici o kompostiranju, kako razvrstavati i odlagati otpad s ciljem smanjenja bacanja hrane. Također Čistoća će uskoro izvijestiti i o lokacijama na kojima će se održati akcije čišćenja upravo povodom Dana planete Zemlje.
