Na Višnjiku u ponedjeljak napokon počinje druga faza cijepljenja protiv koronavirusa. Tim povodom razgovaramo s doktoricom znanosti Frankom Krajnović, pomoćnicom pročelnika Upravnog odjela za zdravstvo socijalnu skrb, udruge i mlade Zadarske županije.
Gospođo Krajnović, možete li nam objasniti na koga se odnosi druga faza cijepljenja koja počinje u ponedjeljak?
II. faza usmjerena je kao cijepljenju rizičnih skupina poput osoba starije životne dobi i kroničnih bolesnika. Primjerice, osobe starije životne dobi 85+ prema procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku sredinom 2019. godine bilo je 91 082 na području RH, od toga u Zadarskoj županiji oko 4 000, točnije 3 901. Starija populacija je populacija 65 i više. U kategoriji osoba starije životne dobi na području zadarske županije nešto više od 11 000 stanovništva je u dobi 65-69, oko 9 200 u dobi od 70-74, oko 7500 u dobi od 75-79 i oko 5600 u dobi od 80-84. godine. U odnosu na cjelokupno stanovništvo Zadarske županije kojeg prema zadnjim procjenama DZS-a ima 168 213 na području Zadarske županije ( procjena je da ima oko 2000 stanovnika manje nego 2011. kada je bio zadnji popis. Starije stanovništvo čini više od 22% ukupno procijenjenog stanovništva u 2019. što znači kako smo- nešto stariji od prosjeka u RH koji iznosi oko 21 %. Prate se i podatci o broju osoba s visokim rizikom prema dobnim skupinama i skupinama stanja bolesti što je posebno složena statistika i suradnjom liječnika različitih specijalnosti procjenjuje se stupanj rizika. Primjerice, možete biti mlađi od 65 godina ali pri tome ste u većem riziku, poput onkoloških bolesnika, nego neki 85 i 95 godišnjak. Naši epidemiolozi koji su u zadnjih 365 pod posebnim pritiskom često znaju reći kako nikada nisu toliko zbrajali, oduzimali i općenito de bavili računskim radnjama kao sada. Ali, liječnici obiteljske medicine ključni su u borbi protiv svake bolesti. Na području naše županije možemo reći kako je mreža obiteljskih liječnika vrlo stabilna , od ukupno 101 timova koliko je za našu županiju utvrđeno mrežom javne zdravstvene službe, 98 timova rade u mreži. Možda je ovo prilika za reći svima njima- HVALA jer rade najbolje što mogu, s onim što imaju tamo gdje jesu.
Na području županije, koliko smo čuli, mještani će se cijepiti kod obiteljskih liječnika, ali u Zadru će to izgledati drugačije. Što je potrebno napraviti da bi netko došao na red za cijepljenje?
Potrebno je prijaviti se svom liječniku obiteljske medicine koji će vas s potrebnim podatcima upisati na tzv. eCIJEPIH platformu, nazvat će vas ili vam poslati mailom podatke kada i u kojem terminu trebate doći na punkt cijepljenja. Ako niste u mogućnosti cijepiti se u mjestu svog prebivališta, odnosno kod izabranog liječnika obiteljske medicine, za cijepljenje se možete javiti putem portala cijepise.zdravlje.hr ili nadležnom županijskom zavodu za javno zdravstvo u mjestu svojeg trenutnog boravka.
Postoje li neke upute za sam dan cijepljenja - što treba ponijeti, kada treba doći na Višnjik?
Dođite 10 minuta prije termina kojeg ste dobili, ponesite zdravstvenu i osobnu iskaznicu radi matičnog broja osiguranika i osobnog identifikacijskog broja koji se upisuju uz vaše podatke zbog vrlo složenog postupak praćenja reakcije na cjepivo. Poželjno je da na sebi imate i majicu kratkih rukava.
Koliko će se dnevno cijepiti pacijenata? Hoće li biti dovoljno cjepiva za sve?
Dinamika cijepljenja ovisi o dinamici distribucije cjepiva. Prema informacijama ZJZ koja je ključna županijska ustanova za provedbu cijepljenja i koja koordinira provedbom cijepljenja, u ovom prvo tjednu dnevno je predviđeno 200 pacijenata za cijepljenje jer toliko imamo cjepiva. Dakle, ima dovoljno za sve one koji su dobili termin za ovaj tjedan. Cijepljenje se obavlja od ponedjeljka do petka od 9 13 i od 15-19 sati.
Vidjeli smo da će se prva dva tjedna pacijenti cijepiti Pfizerovim cjepivom, a nakon toga i drugima. Postoji li neka značajna razlika među tim cjepivima što se tiče učinkovitosti?
Prvo navedimo ono zajedničko svima- nijedno od odobrenih cjepiva protiv COVID-19 u EU ne sadrži živi virus koji može uzrokovati COVID-19. To znači da cjepivo protiv COVID-19 ne može uzrokovati infekciju virusom SARS-CoV-2. U pravilu je za razvoj imuniteta (zaštita od virusa koji uzrokuje COVID-19) potrebno nekoliko tjedana nakon cijepljenja. To znači da je moguće da osoba bude izložena virusu SARS-CoV-2 (kontakt sa zaraženom osobom) i njime se zarazi neposredno prije ili neposredno nakon cijepljenja (prije razvoja imuniteta) i razvije simptome bolesti. Mogućnost za to postoji jer imunološki sustav nije imao dovoljno vremena za stvaranje odgovarajućeg zaštitnog odgovora na cjepivo. Razlike u učinkovitosti sigurno postoje kao i kod svih drugih lijekova, u do sada provedenim kliničkim studijama pokazala se različita djelotvornost u sprječavanju svih oblika bolesti COVID-19 različitih proizvođača. Međutim, sva cjepiva koja su trenutno registrirana u Hrvatskoj pružaju potpuno zaštitu od teških oblika bolesti koji zahtijevaju hospitalizaciju. To znači da se za sva registrirana cjepiva vrijedi da nitko od cijepljenih ispitanika nije bio hospitaliziran zbog COVID-19 bolesti, a u kontrolnoj skupini je bilo hospitaliziranih zbog COVID-19 bolesti.
Mislite li da će odaziv u Zadarskoj županiji biti dobar i koji je konačni cilj za ovo ljeto? Pedeset posto cijepljenih građana starijih od 18 godina?
Odaziv će biti dobar jer je ovo naša priča o solidarnosti, o zajedničkoj želji da mislimo na druge jer smo takvi, jedni bez drugih ne možemo, a zajedno ipak možemo pobijediti. U tom svijetlu moramo promatrati sve što činimo, svaki pojedinac i cijela zajednica. Sva poduzmemo sve što je u našoj moći. Da, cilj je cijepiti 50% građana starijih od 18 godina.
Možete li nam još jednom reći za one koji ne znaju - zašto se trebamo cijepiti i je li to opasno?
Kao prvo, za sada ne postoji specifičan lijek protiv bolesti COVID-19 i teško da će biti pronađen u skorije vrijeme. Stoga su, odmah nakon početka pandemije, brojne države i svjetska znanstvena zajednica uložili velike napore u istraživanje mogućnosti proizvodnje cjepiva protiv te bolesti. Ti su napori brojnih istraživača u izuzetno kratkom roku rezultirali proizvodnjom potencijalnih cjepiva i početkom provođenja potrebnih ispitivanja.
Kampanja koja se provodi pod nazivom MISLI na druge. Cijepi se! nije nagovaranje bilo kojeg građanima ili skupine na nekritičko prihvaćanje odluke o cijepljenju, kao što to nije ni ovaj naš razgovor. Cilj je ukazati na činjenicu da je cijepljenje jedini uspješan način da se u skoroj budućnosti umanji utjecaj virusa COVID-19 na naše živote ili da se njegova pojava u budućnosti može držati pod kontrolom zdravstvenog sustava kao i neke druge infekcije poput gripe, primjerice. Dosadašnja iskustva s drugima cjepivima nam govore da se cijepljenjem stječe imunitet od zaraza u doglednoj budućnosti, za ovo cjepivo a sada trenutno iz objektivnih razloga nema empirijske potvrde kao za druga, svima poznata cjepiva. Kada je osoba cijepljenja smanjuje mogućnost da postane izvor zaraze ili prijenosnik zaraze za druge osobe s kojima dolazi u kontakt. Pravo svake osobe jest za sebe donijeti odluku koju smatra najbolojom, ali pri tome cilj nam je apelirati na sve da smo prvenstveno dio zajednice, obitelji, radne sredine. Osobna isključivost može ugroziti druge članove zajednice. Hvala vam svima koji radite u medijima i koji vjerodostojno, objektivno i kvalificirano informirate javnost. Je li opasno- to je život, sa svim prednostima, manama i opasnostima. Kao što je Andrija Štampar govorio: narod treba proučavati, ali narod treba i poučavati. Mediji činie značajan dio poučavanja naroda i na njima je velika odgovornost. To je vrlo složena zadaća- potrebno je u vrlo kratkom roku transformirati jednu vrstu sadržaja ( čistog znanstvenog teksta i podataka) u drugu vrstu sadržaja koja će biti razumljiva onima na koje se odnosi. Ta transformacija sadržaja na način da on postane obrazovno dobro svakog u biti je zadaća obrazovnog sustava. Kada je to tako onda dobijemo sadržaj koji motivira ljude na određenu vrstu ponašanja.
