"Ova krizna situacija s koronavirusom čini mi se kao iskorištavanje situacije od strane župana i načelnika uz nastojanje da se lokalna predstavnička tijela još dodatno oslabe te da im se dodatno oteža rad. Ovakve vrste elektroničkih sjednica koje se sad održavaju, ne čine mi se sasvim zakonite“, mišljenja je autoritet u polju javne uprave, prof. Ivan Koprić.
Nakon elektronske sjednice Gradskog vijeća Grada Zadra na kojoj su se po prvi puta komunikacija i glasovanje vijećnika odvijali putem elektroničke pošte, silom (ne)prilika uzrokovanih korona virusom, na red je došla i virtualna sjednica Županijske skupštine. I premda ova teška vremena zahtijevaju kakvu takvu slogu i pomirbu pozicije i opozicije, ne možemo se oteti dojmu da je održavanje ovakvih sjednica, na kojima se raspravlja mahom o osjetljivim ekonomskim potezima ublažavanja krize, dušu dalo za odsustvo sadržajnog i konstruktivnog dijaloga, kritičkih i suprotnih mišljenja kao i za elegantno ušutkavanje dežurnih, katkad i preglasnih nezadovoljnika.
Već na Gradskom vijeću bilo je vidljivo da će svoje mišljenje o nekoj temi moći dati isključivo najbrži tipkači ili pak oni koji su se prethodno dobro pripremili pa svoje zahtjeve i primjedbe artikulirali noć prije, sjedeći za tipkovnicom a sve kako bi ih ujutro mogli samo servirati kolegama vijećnicima. Poučeni ovim iskustvom gradskih vlasti s konca ožujka, logično bi bilo da su se županijski vijećnici na vrijeme sabrali i organizirali nešto „modernije“ od e-maila, komunikacije koja je za ovakve sjednice sa 40 duša sasvim neprimjerena i ruku na srce, prilično zastarjela. Osim što ovakav vid održavanja sjednica ne dopušta brzu i efikasnu „kontru“ u vijećničkim „dodavanjima“, on je i upitnog legitimiteta.
MODERNA VREMENA - SJEDNICE NA RUBU ZAKONA, VIJEĆNICI NA RUBU ŽIVACA
Premda Poslovnik Županijske skupštine Zadarske županije u čl.95 st.2 navodi da: "Sjednice Skupštine mogu se održavati i izvan sjedišta Županije", to se uglavnom odnosi na svečane prigode kada se cijela, uglavnom uvećana svita velikodostojnika seli u Arsenal, HNK ili pak kakvu sporstku dvoranu. Ništa ne upućuje na to da se sjednice mogu održavati iz kućnog naslonjača i to elektronski.
Predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu i vodeći stručnjak za pitanje javne uprave, prof. dr. sc. Ivan Koprić najprije je izrazio čuđenje zbog činjenice da se u Zadru u vrijeme krize ne održavaju „fizičke“ sjednice predstavničkih tijela.
„Ako znamo da se istodobno u vrijeme korona krize održavaju sjednice Hrvatskog Sabora, ne vidim razloga zašto se ne bi održavale sjednice i lokalnih predstavničkih tijela. „Nigdje nije proglašena totalna karantena u smislu da ljudi ne smiju izlaziti i biti u nekoj vrsti zajedničkih prostorija. „Potpuno sam siguran da u Zadru postoje dovoljno velike dvorane gdje se može organizirati sjednica tako da ljudi nisu u prebliskom kontaktu“, kazao nam je Koprić.
Što je za zakonitošću takvih „elektroničkih“ sjednica? Odakle one vuku svoj legitimitet?
„Kako bi ove „elektroničke“ sjednice bile potpuno u skladu sa zakonom smatram da bi bilo potrebno dopuniti poslovnike predstavničkih tijela i da se u tim dopunama regulira način na koji će se održavati te sjednice. Mislim da su zastupnici trebali makar jednu sjednicu održati na „klasičan“ način, tamo usvojiti izmjene poslovnika i u izmjenama precizirati na koji će se točno elektronički način, dok traju ove krizne ili neke buduće krizne okolnosti, odlučivati i raspravljati na sjednicama predstavničkih tijela. No, i tu postoje različite varijante. Održavanje sjednica putem elektroničke pošte gdje svatko šalje unaprijed pripremljene materijale čini mi se rudimentarnim jer govorimo o zastarjelom tehnološkom rješenju. Puno je bolja, primjerice, mogućnost koju pružaju moderne platforme koje nude mogućnost da se svi sudionici istodobno i vide i čuju jer su u zajedničkom digitalnom prostoru. Dakle svatko se uključuje iz svoje kuće, ali svi sudjeluju u raspravi. Postoje brojni takvi sustavi i alati koji su široko dostupni a samo jedan od njih je npr. „google meet“, kaže Koprić.
Ali, ponavljam, da bi sve to skupa bilo zakonito, mislim da je u svim županijama, gradovima i općinama trebalo organizirati samo jednu „fizičku“ sjednicu predstavničkog tijela sa tom jednom točkom izmjene poslovnika. Na toj sjednici treba točno precizirati na kojoj će platformi održavati sjednice, koja pravila vođenja i tijeka sjednice je zbog toga nužno izmijeniti i što sve treba prilagoditi novoj situaciji - i onda sve to usvojiti na klasičan način. A tu jednu klasičnu sjednicu se, ponavljam, može održati, jer se održavaju i sjednice Hrvatskog sabora! Samo treba poštivati fizičku distancu!“ - navodi profesor Koprić.
Jedan od osnovnih postulata prilikom održavanja sjednica predstavničkih tijela, a o kojima ovisi i njihova zakonitost, jest poštivanje načela javnosti. Jeli ovo načelo kompromitirano izostankom medija sa same sjednice?
„Sve bi sjednice predstavničkih tijela trebale biti javne, mediji bi trebali biti obaviješteni i o vremenu početka i o načinu na koji mogu sudjelovati u njezinu tijeku. Skrećem pozornost opet na nove platforme, kakva je „google meet“. Putem te platforme istodobno na nekom sastanku može sudjelovati čak 250 ljudi. To znači da bi na takvoj sjednici, osim samih zastupnika mogli sudjelovati i mediji, čak i predstavnici raznih udruga i sva zainteresirana javnost! Mislim da je sve drugo povreda načela javnosti a utoliko i povreda načela zakonitosti“, precizirao je Koprić.
Mediji su o sadržaju sjednice obaviješteni putem priopćenja koje je uslijedilo po završetku sjednice. Smatrate li da je ovime u cijelosti konzumirano načelo javnosti?
„Da se ovo sve skupa dogodilo 1985. godine, onda bi naknadno priopćenje bilo ok. Ali danas, obzirom na tehnološke mogućnosti, smatram da je ovo nedovoljno. Dati priopćenje nakon sjednice nije isto kao i dati medijima da sudjeluju i da zabilježe u toku sjednice što se bilo“, kazao je Koprić. Ova krizna situacija s koronavirusom čini mi se kao iskorištavanje situacije od strane župana i načelnika uz nastojanje da se lokalna predstavnička tijela još dodatno oslabe te da im se dodatno oteža rad. Ovakve vrste elektroničkih sjednica koje se sad održavaju, ne čine mi se sasvim zakonite“,mišljenja je Koprić.
„AUDIATUR ET ALTERA PARS“ - KOJI "BOTUN" STISNUTI...?
Da je „mejlanje“ zastario ali i potpuno neefikasan način komunikacije pokazalo se već na samom startu 17. Izvanredne sjednice Županijske skupštine koja je odmah zapala u tehničke probleme budući da vijećnici nikako nisu mogli shvatiti koju opciju stisnuti a da njihovi komentari budu na ekranu vidljivi - svima. Skupštinari su se bunili redom da ne mogu kontaktirati nikoga osim same predsjednice Županijske skupštine Nevenke Marinović (HDZ) te da ne vide međusobnu prepisku a samim time niti mogu voditi raspravu niti u njoj sudjelovati. Nakon što im je pojašnjeno da u izborniku elektroničke pošte moraju odabrati opciju: „odgovori svima“, a ne samo „odgovori“, stvari su se pokrenule s mrtve točke i kakva takva rasprava je mogla započeti.
„Trebalo nam je neko vrijeme da se snađemo, jer nam nitko nije objasnio kako će to funkcionirati. Sjednica nije uopće bila dobro pripremljena. U ova moderna vremena mislim da elektronska komunikacija nikako nije prikladna. Mislim i da se pod elektronskom sjednicom ne podrazumijeva sjednica održana putem elektroničke pošte odnosno e-maila, te da je potpuno neprimjereno u 21. stoljeću tako držati sjednice“. Trebalo nam je osigurati da se svi međusobno vidimo putem video linka“, mišljenja je Marko Pupić Bakrač iz Akcije mladih.
I Rudolf Dvorski iz MODES-a već je tijekom sjednice od predsjedavajuće Nevenke Marinović zatražio da u budućnosti pronađe rješenje za održavanje sjednica u primjerenim uvjetima.
„Ako bi se ikakva buduća sjednica održavala na ovaj način, onda sam protiv ikakvih prijedloga. Od Predsjednice ŽS očekujem da pronađe rješenje održavanja sjednica ŽS u primjerenim uvjetima u kojima se mjere određene od strane Stožera Civilne zaštite RH mogu poštivati. Predlažem prostor Arsenala za održavanje bilo kakvih budućih sjednica. Ukoliko je moguć primjeren razmak“, jasan je bio Dvorski.
Da može i modernije, pokazuje primjer Grada Splita koji je svoju elektronsku sjednicu Gradskog vijeća održao videokonferencijskim putem. Split je prvi grad u Hrvatskoj koji je na ovakav način održao sjednicu, preko Cisco webex platforme koja je omogućila produktivnu raspravu koja je trajala šest sati.
