Bunker na Vidikovcu u budućnosti bi trebao postati mjesto za održavanje manjih događanja, izložbi i prezenacija. Podzemna utvrda jednostavnog naziva C-47, bit će obnovljena i uređena kroz projekt Revival, u svrhu razvijanja “vojnog turizma”. Pokraj bunkera uredit će se i zelene zone s vidikovcem, pješačkim stazama i javnim parkingom uz formiranje brojnih dodatnih sadržaja za rekreaciju, turizam i odmor.
Danas je u Svečanoj dvorani Sveučilišta predstavljen plan revitalizacije, a voditeljica projektnog tima profesorica s Odjela za rusistiku Rafaela Božić ističe kako je bitno da se i Zadrani i njihovi gosti bolje upoznaju sa svojom baštinom koja nije vezana samo za centar grada:
“Bunkeri šire prostor grada i bitno je da i njih uključimo u svijest o kulturi i povijesti Zadra. Sam projekt uključuje prekograničnu suradnju talijanskih i hrvatskih gradova koji na svom poručju imaju zapuštene lokalitete. Sam projekt je zamišljen da je povezan sa turizmom i razvojem dodatnog sadržaja”, pojašnjava Božić.
Ističe i kako je svaki projekt vezan za sredstva koji se dobiju. U ovom projektu dobiveno je sredstava koja su dostatna za jedan bunker pa je izabran onaj na Vidikovcu jer je dostupan i dovoljno velik da bude reprezentativan:
“Svaki bunker ima svoju priču – od malih bunkera na istočnom dijelu grada gdje su prije Domovinskog rata poljoprivrednici s otoka znali u njima prespavati kako se ne bi morali vraćati na otok. Tu su i priče iz Domovinskog rata. Upravo ovaj bunker na Vidikovcu bio je na jako izloženom mjestu, a iz njegove neposredne blizine pogođeni su tenkovi koji su išli na Zadar i tamo su zaustavljeni. Priča ima svakakvih – od dječjih igranja, prvih i skrivenih poljubaca do rave partija, primjerice u velikom bunkeru na Musapstanu…”, dodaje Božić.
Radovi na obnovi su već u tijeku, a bunker na Vidikovcu poslužit će kao polazišna točka za formiranje nove turističke rute koja se u kružnom obliku proteže od Vidikovca, preko Musapstana, Crnog, Križa i Dračevca.
“Ovaj bunker dio je mreže od otprilike 250 bunkera za koje se pretpostavlja da je izgrađena 30-ih godina prošlog stoljeća”, pojašnjava članica projektnog tima, profesorica sa Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, Antonija Mlikota:
“Činjenica da imamo ovu bazu podataka sa preko 200 bunkera u Zadru je veliki početak i dobra baza za istraživanje bunkera, ali i njihovu valorizaciju. Naime, često se promatraju samo kroz prizmu fašističke arhitekture, a to poznavajući našu povijest nije ispravno jer su oni služili u obrani Zadra u Domovinskom ratu. Mislim da su jako zanimljivi, i arhitektonski i fortifikacijski. Mislim da na kulturnoj mapi bunkeri imaju svoje mjesto”, kaže Mlikota.
Na pitanje kako su ljudi reagirali na informaciju da će se bunkeri obnoviti, Mlikota kaže kako su osim jednog negativnog, svi komentari bili pozitivni:
“Jedan gospodin se bunio da bi to sve trebalo srušiti jer je talijansko pa sam ga upitala bi li po toj logici trebalo srušiti zadarske bedeme… Percepcija se mijenja. Mnogi Zadrani imaju brojne memorije vezano uz bunkere – igranja, ljubovanja ili nažalost ratna događanja. Mislim da smo oživjeli jedan dio prošlosti”, dodaje Mlikota.
A veliki dio podataka koji se našao u projektu prikupio je stručni suradnik na projektu, Jurica Vučetić koji za sebe kaže da je entuzijast i zaljubljenik u vojnu povijest. Ispričao nam je kako je nakon završenog fakultetskog obrazovanja, krenuo istraživati i bilježiti:
“Malo po malo kroz dvije godine obišao sam cijelo područje i priča je tu - mreža od 250 bunkera. Dio njih je srušen čak i nedavno, a dan danas nalazimo neke nove. U konačnici imamo jedan novi turistički projekt”, kaže Vučetić kojeg smo upitali i da nam ispriča neke zanimljive činjenice vezano uz bunkere:
“Zanimljivo je to da oni koji su ih gradili, Talijani, su ih malo koristili. Zanimljivo je da je bunker na Novom Bokanju kod nove škole, bio korišten kao njemački sanitet. Čak i dan danas piše taj natpis u njemu. No, najzanimljivije je to što su oni nas spasili u Domovinskom ratu jer su služili kao sigurnost našim braniteljima”, kaže Vučetić.
Inače, projekt Revival financiran je kroz Interreg program prekogranične suradnje Italija - Hrvatska 2014. - 2020., a ukupna mu je vrijednost 1.825.035,00 eura od čega bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj iznose 1.551.297,75 eura. Projekt je započeo s provedbom 1.1.2019. i traje do 31.12.2021.
