Europski je dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma. Obilježavanju ovog dana pridružila se i Hrvatska kojoj nisu strane vlasti svih navedenih režima i njihove posljedice.Sjećanju na nedemokratske i autoritarne režime koji su vladali europskim teritorijem pridružila se i Hrvatska vlada. Očuvanjem povijesne istine i jasnim ograđivanjem od svih totalitarnih zločina iskazujemo pijetet žrtvama i njihovim obiteljima, poručili su među ostalim iz Banskih dvora.
"Njegujući kulturu sjećanja i osuđujući ubojstava, političke likvidacije i masovna kršenja ljudskih prava počinjena pod bivšim nedemokratskim totalitarnim režimima, hrvatska Vlada se i ove godine pridružuje obilježavanju ovog važnog dana,", napisao je premijer Andrej Plenković na društvenim mrežama
Poštovanje ljudskih prava jedan je od najvećih ideala čovječanstva, kojeg negira svaki oblik nasilja, dehumanizacije i ratnih razaranja. Bez jasnog i odlučnog zagovaranja tih vrijednosti, ne možemo ostvariti trajni mir i stabilnost u svijetu, koji je i danas ugrožen uslijed ruske vojne agresije i invazije na Ukrajinu, priopćili su iz Vlade. Vijence je povodom dana sjećanja položio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
"Žrtve kojih se danas prisjećamo podsjetnik su na dimenzije zla koje može proizaći iz totalitarnih ideologija, kao i upozorenje o važnosti temeljnih demokratskih vrijednosti - humanosti, poštivanja ljudskih prava te uključivosti", napisao je Božinović
Mjesta gdje su se vidjele posdljedice autoritarnosti jugoslavenskog režima su otoci Sveti Grgur i Goli otok. Ondje je u 40 godina zatvoreno 16 tisuća raznih neistomišljenika režima, a brojni su izgibili i život. U Ime Vlade na tom simboličnom mjestu počast je odao potpredsjednik i ministar Oleg Butković.
"Danas smo došli najprije na Sveti Grgur pa na Goli otok gdje odajemo počast žrtvama komunizma, koji je bia autoritarni sutav i koji je obilježio Hrvatsku 20. stoljeća, ali i hrvatski narod."
Rezolucija Vijeća Europe br. 1481 (iz 2006.) kojom se snažno osuđuju zločini komunističkih režima, Praška deklaracija (od 3. lipnja 2008.) i Rezolucija Europskog parlamenta (od 23. rujna iste godine), podsjećaju nas na moralnu obvezu suočavanja s teškim i bolnim naslijeđem svih zločinačkih ideologija koje su obilježile XX stoljeće. Moralnu obavezu osobito nas u Hrvatskoj gdje su stotine tisuća nevino ubijenih žrtava te omogućiti društveno okružje i potporu za dostojno obilježavanje grobišta i mjesta svih žrtava totalitarizama, ali i educirati javnost ispravno o svim aspektima zločinačkih sustava i na kraju učiniti da postane trajna društvena vrijednost u svrhu sjećanja na žrtve s ciljem da se nikada ne ponovi.