Strasbourg, bajkoviti grad na istoku Francuske, po veličini sedmi grad u Francuskoj i jedini grad u svijetu, čiji je centar UNESCO proglasio svjetskom baštinom 1988. godine. Također jedan od rijetkih gradova, zajedno sa Ženevom i New Yorkom u kome se nalaze sjedišta međunarodnih organizacija, a da nije glavni grad neke države. U Strasbourgu se nalazi sjedište Vijeća Europe, Europski sud za ljudska prava i Europski parlament, koji zasjeda i u Bruxellesu.
Europe Direct Zadar organizirao je studijsko putovanje zadarskih novinara u Europski parlament u Strasbourg od 20. do 22. studenoga 2023. godine, za vrijeme održavanja plenearne sjednice EU parlamenta. Cilj putovanja je upoznavanje novinara s radom Europskog parlamenta i predstojećim izborima za Europski parlament 2024.
Marija Dušević, voditeljica centra Europe Direct Zadar:
„Europe direct Zadar treću godinu za redom organizirao je studijsko putovanje za novinare. Cilj ovih putovanja je približiti novinarima ulogu Europskog parlamenta, što Europska unija radi i kako u njoj izgleda život. Svi smo mi dio Europske unije pa tako aktivnosti i naš život izravno su rezultat rada Europske unije, a isto tako kako naši postupci mogu utjecati na kreiranje politika Europske unije. Ove godine, nakon što smo ranije prijašnjih godina bili u Bugarskoj i Češkoj, destinacija je bila Strazbourg u Francuskoj. On je izabran ne zato što se radi o šarmantnom francuskom gradiću, već zbog nadolazećih europskih izbora. Kao što znamo, 9. lipnja 2024. godine u Republici Hrvatskoj održat će se izbori za EU parlament.“
Novinari su nazočili Plenarnoj sjednici EU parlamenta na kojoj je, između ostalog, govor održao i kenijski predsjednik William Ruto. Naglasio je kako je vrijeme da Europa prenese svoj kapital i tehnologiju u Afriku kako bi se oslobodio njezin potencijal na korist oba kontinenta.
Nakon posjeta Europskom parlamentu, novinari su obišli i Europski Ombudsman (Europski pučki pravobranitelj) kojem je na čelu Emily O’Reilly-i. Predstavljena je uloga i rad tog neovisnog i nepristranog tijela. Europski ombudsman istražuje pritužbe o nepravilnom postupanju u institucijama i tijelima Europske unije, uključujući Europsku komisiju, Vijeće EU-a, Europski parlament, Odbor regija, Gospodarski i socijalni odbor te sve agencije EU-a.
Pritužbe mogu podnijeti državljani država članica ili osobe sa stalnim boravištem u državi članici te udruge ili poduzeća sa sjedištem u EU-u. Sve pritužbe se rješavaju u roku od jedne godine. Ukoliko i vi imate pritužbe, možete ih podnijeti na poveznici.
Na kraju posjeta institucijama, novinare je u Vijeću Europe, na čijem je čelu Marija Pejčinović Burić, ugostila Anne Peroi. Vijeće Europe je najstarija europska organizacija sa sjedištem u Strasbourgu, osnovana 5. svibnja 1949. u Londonu. Obuhvaća 46 država članica - sve europske države osim Bjelarusije i Rusije koja je isključena iz Vijeća Europe 16. ožujka 2022. zbog agresije na Ukrajinu. Glavni cilj Vijeća Europe je jačanje suradnje i jedinstva na europskom kontinentu, promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, te demokracije i vladavine prava. Uz ova tri ključna stupa koja predstavljaju temeljne vrijednosti Organizacije, Vijeće Europe bavi se i nizom specifičnih društvenih tema kao što su socijalna isključenost, rasna, nacionalna i druga netrpeljivost, trgovina ljudima, nasilje nad ženama, prava djece, bioetika, terorizam, zaštita kulturne i prirodne baštine te drugi suvremeni izazovi europskih društava.
Trenutno je Vijeće Europe posebno angažirano u borbi protiv svih oblika netolerancije i diskriminacije pod geslom „živjeti zajedno u Europi 21. stoljeća“, pri čemu osobitu pažnju pridodaje zaštiti ljudskih prava osjetljivih društvenih skupina poput Roma, izbjeglica, migranta i LGBT osoba. Razvojem politike susjedstva, Vijeće Europe nastoji ojačati politički angažman i promicanje europskih vrijednosti i standarda izvan granica europskog kontinenta, posebno u kontekstu tzv. arapskog proljeća.
U EU parlamentu u Strasbourg-u, novinare je ugostila Barbara Peranić iz Ureda Europskog parlamenta u Zagrebu. Kao što znamo, iduće godine očekuju nas izbori za EU parlament s više od 700 zastupnika. Od toga Hrvatska bira 12 zastupnika. Mogu li oni utjecati na europsku politiku?
“Što se tiče hrvatskih zastupnika, često čujemo pitanje, može li netko iz male države članice sa malim brojem zastupnika, hrvatskih 12 naspram npr. njemačkih 96, nešto promijeniti ili napraviti. Ono što uvijek treba istaknuti da zastupnici ovdje ne predstavljaju samo Hrvatsku, oni predstavljaju svoju političku opciju koja se onda udružuje sa drugim političkim opcijama u klubove zastupnika. Zastupnik zapravo, bez obzira iz koje je države uz predan rad, može utjecati na važne odluke. Znamo i da predsjednica EU parlamenta dolazi iz Malte.
Izbori sljedeće godine dolaze u zaista izrazito zahtjevnim okolnostima. Znam da svaki put kada idu izbori ponavljam isto, ali ovaj put je zaista drugačije. Imamo jednu neviđenu situaciju u Europi u okolnostima velikih geopolitičkih izazova. U ovom trenutku govorimo o ratu Ukrajini, ali tu je i, nešto dalje, rat u Gazi. Sve su to nesigurnosti koje itekako utječu i na odluke birača, a osim toga još uvijek se oporavljamo od pandemije u ekonomskom smislu. U svakom slučaju, ono što se sa sigurnošću može reći je da neće biti dosadno, odnosno da će sve političke stranke i grupe morati itekako potruditi glasačima ponuditi odgovore na sve te izazove i približiti svoje programe i ciljeve kako bi glasači odabrali upravo njih.”
Izlaznost na prošlim izborima, na razini EU, nije bila zadovoljavajuća. Europska unija se nastoji dodatno približiti mladima i privući mlade da izlaze na izbore, da glasaju, da se kandidiraju. Kako kotira Hrvatska na tom području?
“U posljednjem izbornom ciklusu 2019. godine je zaustavljen taj trend pada izlaznosti. Među članicama koje su povećale izlaznost bila i Hrvatska. Ali možemo li biti zadovoljni tim povećanjem? Ne, zašto? Zato što govorimo u postotku od 29%, dakle 70 posto ljudi odabralo je ostati kod kuće, odnosno ne dati svoj glas. Mislim da to za nijednu demokraciju nije zdravo, pa tako niti za Hrvatsku. Ono što se primijetilo da je porast izlaznosti kod mladih birača. Dakle, pratili smo te nekakve trendove koji su bili prisutni i među ostalim članicama. 5 postotnih bodova bio je porast u dobnoj skupini do 24 godine što ja mislim dobro, ali kažem, uvijek ima prostora za napredak. To je zaista jako jako skromna brojka, iako smo mi društvo koje je staro, gdje udio mladih, nije tako visok.
Ipak mislim da nema razloga ne pokušati motivirati one koji misle da njihov glas nije važan i koji misle da nema smisla izaći na izbore jer ništa ne možeš promijeniti.
Zato kontinuirano radimo na svojevrsnom građanskom odgoju za mlade i to pomoću različitih programa. Jedan od naših programa, koji ujedno pokazuje jako dobre rezultate je program škola ambassador. On se provodi od samog ulaska Hrvatske u EU i do sada je kroz taj program u Hrvatskoj prošlo više od 60 gimnazija i strukovnih škola. Od mladih se traži aktivnost, bavljenje nekakvim odlukama koje se donose na europskoj razini, njihovo viđenje. Nije dovoljno samo biti tu kao volonter ili kao promatrač, važno je biti aktivan. To ne znači biti nužno politički aktivan u smislu kandidature za Europski parlament, ali svakako aktivan, kako u društvenom, profesionalnom tako i u političkom životu.”
