Novi radio
Zauvijek Novi
U sportskom srcu Zadra
Okreni me
Što ja radim ovdje?!
Jutro na Novom - bolje od sexa

Valentina Bifflin: Od hostese na turniru do jedne od najutjecajnijih žena europske odbojke

Priča Valentina Bifflin dokaz je da se u sport ponekad ulazi slučajno, ali u njemu ostaje zahvaljujući viziji, radu i upornosti. Danas je direktorica Hrvatskog odbojkaškog saveza i predsjednica Srednjoeuropske odbojkaške federacije, a njezin rad obil...

Valentina Bifflin: Od hostese na turniru do jedne od najutjecajnijih žena europske odbojke

Priča Valentina Bifflin dokaz je da se u sport ponekad ulazi slučajno, ali u njemu ostaje zahvaljujući viziji, radu i upornosti. Danas je direktorica Hrvatskog odbojkaškog saveza i predsjednica Srednjoeuropske odbojkaške federacije, a njezin rad obilježio je snažan razvoj hrvatske odbojke posljednjih godina.

U razgovoru za Novi radio Bifflin se prisjetila početaka koji su bili gotovo filmski.

Slučajan početak koji je pokrenuo karijeru

Sve je započelo 1997. godine kada je, kao studentica, prihvatila posao hostese na turniru odbojke na pijesku – i to kao zamjena za prijateljicu.

„Nazvala me prijateljica i rekla da je obećala raditi na turniru, ali ima reviju i bolji honorar. Pitala me mogu li doći umjesto nje. Rekla sam – mogu. Tako je sve krenulo“, prisjetila se Bifflin.

Organizatori su ubrzo prepoznali njezin talent za organizaciju i upravljanje. Već nekoliko godina kasnije našla se na važnoj funkciji u hrvatskoj odbojci, a nakon razdoblja rada izvan sporta ponovno se u savez vraća 2017. godine.

„Život vas ponekad odnese u druge sfere, ali ako ljubav prema sportu ostane, uvijek se nekako vratite“, kaže.

Velika natjecanja izvan Zagreba

Jedna od ključnih ideja u razvoju hrvatske odbojke bila je organizacija velikih natjecanja izvan glavnog grada. Tako su međunarodni turniri i prvenstva posljednjih godina održavani u gradovima poput Zadra i Osijeka.

Bifflin objašnjava da odluka nije bila samo strateška, nego i praktična.

„Za organizaciju velikih sportskih natjecanja morate zadovoljiti niz uvjeta – od infrastrukture do hotelskog smještaja. U Hrvatskoj nema puno gradova koji mogu ispuniti sve kriterije. Nakon analize pokazalo se da su Osijek i Zadar najoptimalnije lokacije.“

Dodaje kako je upravo ulaganje u sportsku infrastrukturu jedan od razloga zašto je Zadar postao važna točka na karti velikih odbojkaških događanja.

Manji broj djece – veliki izazov za sport

Govoreći o uključivanju mladih u sport, Bifflin ističe kako najveći problem nije nedostatak interesa, već demografski pad.

Prema njezinim riječima, u Hrvatskoj svaka generacija ima tek oko 30 do 35 tisuća djece, što znači da se u dobi od 12 do 19 godina baza potencijalnih sportaša svodi na oko 200 tisuća mladih.

„U relativnom omjeru uključenost djece u sport čak raste, ali u apsolutnom broju pada jer je manje djece“, upozorava.

Naglašava kako cilj sportskog sustava ne smije biti samo stvaranje vrhunskih sportaša.

„Nije poanta da svi postanu novi Lionel Messi ili Luka Modrić. Poanta je stvoriti naviku bavljenja sportom, a ona se razvija od najranije dobi.“

Kao primjer navodi iskustvo s Islanda, gdje djeca već od vrtića provode puno vremena na otvorenom i razvijaju svakodnevnu naviku kretanja i sportskih aktivnosti.

Sport donosi mnogo više od rezultata

Bifflin naglašava da sport ima značajan gospodarski i društveni učinak, iako se to često podcjenjuje.

Kao primjer navodi međunarodno natjecanje organizirano u Osijeku koje je koštalo oko 700 tisuća eura, a prema analizi ekonomista generiralo je ukupni učinak od čak 8,6 milijuna eura za Hrvatsku – kroz turizam, potrošnju i promociju destinacije.

„Sport nije samo rezultat na terenu. Tu je promocija zemlje, dolazak turista i dugoročni razvoj destinacije“, kaže.

Od financijskih problema do rasta saveza

Kada je 2017. godine preuzela vodstvo saveza, situacija je bila daleko od idealne. Proračun je tada iznosio oko 3,5 milijuna kuna, uz dug veći od četiri milijuna kuna.

Sedam godina kasnije brojke su potpuno drugačije.

Danas savez raspolaže proračunom od oko osam milijuna eura i bilježi višak prihoda, dok je broj registriranih igrača porastao s oko 7.000 na gotovo 18.000. Istodobno se broj klubova udvostručio, a sustav danas okuplja više od 500 trenera.

„Ništa nije nemoguće, ali treba puno rada“, poručuje.

Što slijedi za hrvatsku odbojku

U nadolazećem razdoblju hrvatsku odbojku očekuje nekoliko važnih natjecanja. Seniorke će nastupiti na Europskom prvenstvu u Švedskoj, dok će mlađa reprezentacija igrati svjetsko prvenstvo u Južnoj Americi.

Uz to, reprezentacije će nastupiti i u Europskoj ligi te kvalifikacijama za nova međunarodna natjecanja.

Novi radio