Sve češći napadi vukova na stoku i pastirske pse u zadarskom zaleđu posljednjih su tjedana izazvali zabrinutost stočara i stanovnika ruralnih krajeva. O problemu, ali i odnosu čovjeka i divljih životinja, govorio je tajnik Lovačkog saveza Zadarske županije Roko Pavić, koji smatra kako vuk nije glavni problem, nego posljedica puno dubljih promjena koje se događaju desetljećima.
“Vuk je u svemu tome zapravo kolateralna žrtva. Problem nije u vuku, nego u nestanku sela, poljoprivrede i stočarstva. Vuk je doveden u situaciju da mora tražiti prostor za život i hranu”, rekao je Pavić.
Ističe kako lovci također trpe štete zbog prisutnosti vuka, no naglašava da je riječ o životinji koja mora ostati dio hrvatske prirode.
“Bez vuka ne bi opstao ni ostatak životinjskog svijeta, a dugoročno ni čovjek. On je potreban prirodi, ali moramo pronaći način da zaštitimo i ljude koji žive od stočarstva”, poručuje.
Potreban kvalitetan akcijski plan
Prema njegovim riječima, ključ rješenja leži u kvalitetnom upravljanju zaštićenim vrstama i pronalasku ravnoteže između zaštite prirode i života ljudi u ruralnim krajevima.
“Moramo pronaći balans između prihvatljivih šteta, sustava odšteta i zaštite stočara. Ljudi koji žive u Bukovici, na otocima ili drugim ruralnim područjima već imaju težak život i nije lako nositi se s gubitkom stoke ili pasa”, rekao je.
Dodaje kako Hrvatska već ima pozitivan primjer upravljanja kroz akcijski plan za gospodarenje medvjedom, gdje su konflikti i štete svedeni na minimum upravo zahvaljujući organiziranom sustavu.
Koliko vukova ima u zaleđu?
Pavić kaže kako se broj vukova mijenja ovisno o razdoblju godine, migracijama divljači i dostupnosti hrane, no potvrđuje da su na području Bukovice zabilježeni ozbiljni čopori.
“Na trail kamerama evidentirali smo čopor od osam vukova i o tome odmah obavijestili nadležno ministarstvo kroz sustav monitoringa. Trenutna procjena je da na području Bukovice imamo oko 15 jedinki, a dodatno brojnost raste zbog blizine Like i Velebita”, istaknuo je.
Ipak, smatra kako ta brojka nije alarmantna.
“To je sasvim normalno stanje prirode. Nekad ih je manje, nekad više. Vuk je oduvijek bio dio ovog prostora”, kaže.
Divlje životinje sve bliže gradu
Osim problema u zaleđu, građani Zadra sve češće prijavljuju susrete s čagljevima, lisicama i drugim divljim životinjama na rubnim dijelovima grada, posebno na području Novog Bokanjca.
Pavić ističe kako to nije ništa neobično niti je Zadar po tome poseban slučaj.
“Veće probleme imaju Zagreb, Split ili Pula. Mi smo ljudi duboko ušli u prirodna staništa životinja. Urbanizacija, prometnice i širenje grada presijecaju njihove migracijske puteve i smanjuju njihov habitat”, objasnio je.
Dodaje kako se divlje životinje ne mogu preko noći prilagoditi promjenama koje čovjek stvara.
“Lisice, čagljevi i druge vrste stoljećima žive na tim područjima. Potrebno je vrijeme da promijene svoje navike i migracijske puteve.”
Ljudi nesvjesno privlače divlje životinje
Posebno upozorava na problem ostavljanja hrane za napuštene pse i mačke, što, kaže, često privlači i divlje životinje.
“Ljudi misle da hrane samo mačke ili pse, ali na kamerama vidimo da na ta mjesta dolaze čagljevi, lisice, jazavci i druge životinje. Kada ljudima pokažemo snimke, tek tada shvate što se događa”, rekao je.
Građanima savjetuje da se divljim životinjama ne približavaju, ne pokušavaju ih hraniti niti ih uznemiravati.
“Ako vidite lisicu, čaglja ili neku drugu divlju životinju, pustite je na miru i obavijestite nadležne službe. Većina tih životinja pokušat će pobjeći prije nego što ih ljudi uopće primijete”, poručio je.
“Ključ je u edukaciji i suživotu”
Na kraju razgovora Pavić naglašava kako je edukacija građana najvažniji korak prema kvalitetnom suživotu ljudi i divljih životinja.
“Moramo naučiti živjeti s prirodom, a ne protiv nje. Kohabitacija čovjeka i divljih životinja je moguća, ali zahtijeva razumijevanje, edukaciju i odgovorno ponašanje svih nas”, zaključio je.
