Od 15.-17 svibnja u Zadru se održava treće izdanje Književnog festivala LITaf, najvećeg zadarskog festivala, koji će se ove godine održati na četiri lokacije u Zadru.
LITaf okuplja regionalne i nacionalne književnike, prozaiste i pjesnike te prevoditelje. Treće izdanje festivala održat će se na četiri lokacije u Zadru, u trajanju od 15. do 17. svibnja 2025. godine. Projekt financira Studentski zbor Sveučilišta u Zadru. Program započinje otvaranjem u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, a završava u prostoru Knjigozemske.
LITaf 2025., pod krovnom temom „Lica“ istražuje što sve književnost otkriva kada se suoči s identitetom, bio on osobni, društveni, skriveni ili javni. Tijekom tri dana, autori i autorice, prevoditelji, urednici i pjesnici donose priče koje govore o svijetu koji živimo i licima koja ga oblikuju: licima prošlosti i sadašnjosti, stvarnim i izmišljenim, onima koja progovaraju glasno i onima koja tek traže svoj prostor. Književnost postaje mjesto susreta, otpora i dijaloga – gdje se šaptano izgovara jasno, a nevidljivo postaje vidljivo. LITaf 2025. poziva: pogledajmo književnosti u lice!
I ove godine u sklopu književnog festivala LITaf predstavljamo projekt „(Više)Jezična Mreža: Prevođenje kao kulturna razmjena“, koji okuplja zajednicu Sveučilišta u Zadru kroz bogatstvo jezika, književnosti i kulturnih izraza. U sklopu projekta, studenti i studentice predstavit će svoje prijevode suvremenih proznih i poetskih djela, otvarajući prostor za dijalog među jezicima i kulturama. Projekt financira Studentski zbor Sveučilišta u Zadru.
Treće izdanje Književnog festivala LITaf okuplja imena: Sandra Antolić, Staša Aras, Anda Bukvić Pažin, Denis Ćosić, Marta Džaja, Zoran Ferić, Goran Glamuzina, Ena Katarina Haler, Frane Herenda, Senko Karuza, Tomislav Kuzmanović, Vanda Mikšić, Lara Mitraković, Robert Nezirović, Sven Popović, Roman Simić i Ante Zlatko Stolica.
Organizacijski odbor Književnog festivala LITaf čine Anja Glavinić, Patricia Jurišić i Marina Veverec, uz mlađe pojačanje koje predstavljamo ovu godinu.
Četvrtak, 15. svibnja
OTVORENJE FESTIVALA: HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SVJETSKOJ KNJIŽEVNOSTI
Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, 15:00-16:30
Gostuju: Vanda Mikšić, Roman Simić, Tomislav Kuzmanović, studenti Sveučilišta u Zadru i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Moderira: Anda Bukvić Pažin
Povodom prijevoda djela Svjetska književna republika autorice Pascale Casanove, Vanda Mikšić će u društvu Romana Simića i Tomislava Kuzmanovića, urednika časopisa Relations, raspravljati o tome gdje Hrvatska stoji u svjetskoj književnosti, koje su teme zanimljive stranim izdavačima, kako se hrvatski autori mogu pozicionirati na globalnoj sceni te prema kojim kriterijima određena djela postaju dijelom svjetskog kanona. Razgovor moderira Anda Bukvić Pažin. Pozivamo Vas da nam se pridružite u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru i sudjelujete u ovom zanimljivom razgovoru o tome gdje smo, ali i kamo idemo u književnom svijetu. Nakon rasprave, studenti Sveučilišta u Zadru i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čitat će svoje prijevode suvremenih književnih djela.
LICA BEZ GRANICA – LIBIDO.HR: HRVATSKA EROTSKA PRIČA
Guma bar, 20:00-21:30
Gostuju: Zoran Ferić, Senko Karuza, Roman Simić
Moderira: Sven Popović
Književnost nije samo refleksija stvarnosti – ona je prostor propitivanja, rušenja granica i suočavanja s onim što društvo često prešućuje. Trojica istaknutih hrvatskih autora – Zoran Ferić, Senko Karuza i Roman Simić – u svojim su djelima neumoljivi istraživači identiteta, bilo kroz prizmu muškosti, intimnih odnosa ili pak širih društvenih normi. Njihova proza često zadire u teme koje se percipiraju kao neugodne, tabuizirane ili provokativne, bilo da se radi o seksualnosti, nasilju, marginaliziranim pojedincima ili grotesknim aspektima ljudskog postojanja. No, koliko daleko književnost smije ići? U razgovoru sa Svenom Popovićem u Guma baru, autori će podijeliti svoja iskustva s granicama dozvoljenog u hrvatskoj književnosti, predstaviti zbirku Libido.hr: Hrvatska erotska priča i razmotriti što znači pisati „bez autocenzure“ i kako su njihovi tekstovi percipirani u javnom prostoru.
Petak, 16. svibnja
LICA SVAKODNEVNICE
Gradska knjižnica Zadar, 17:00-18:00
Gostuju:Ante Zlatko Stolica, Goran Glamuzina, studenti Sveučilišta u Zadru i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Moderira: Sven Popović
Ponekad su najvažniji trenuci oni koji nam izmiču – poput obične popodnevne šetnje, mirisa kiše na betonu ili tišine u praznoj sobi. Upravo u toj svakodnevici, u neprimjetnim detaljima, skrivene su neispričane priče. Okupljeni autori pronalaze značenje u onome što često prolazi nezapaženo. Zbirka Blizina svega Ante Zlatka Stolice sastavljena je od malih, ali ključnih trenutaka koji zajedno tvore životnu cjelinu koju će studenti Sveučilišta u Zadru i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstaviti u prijevodu na svjetske jezike. Goran Glamuzina u Tihim kućama istražuje intimu odnosa, prostore samoće i tišinu koja nerijetko govori više od riječi. O suptilnosti, introspekciji i snazi tihih trenutaka s autorima će u Gradskoj knjižnici Zadar razgovarati Sven Popović.
LICA KOJA PAMTIMO
Gradska knjižnica Zadar, 18:15-19:15
Gostuju: Ena Katarina Haler, Staša Aras
Moderira: Marta Džaja
Neke priče ostanu urezane u obiteljskim pričama, u pogledu majke, u sjeni stare kuće. Dvije autorice donose pripovijesti o ženama koje su proživjele prošla vremena te o riječima koje nikada nisu izgovorene. Ena Katarina Haler u romanu Nevini istražuje složenost ljudskih odnosa u vremenima moralnih izazova, dok Staša Aras u djelu Suhozid pripovijeda o ženama koje nastoje preživjeti Drugi svjetski rat na dalmatinskom otoku, balansirajući između gladi, straha i rijetkih trenutaka svjetla i nade. Njihove priče govore o ženama koje su oblikovale našu stvarnost, a čije snage, gubici i borbe odjekuju kroz generacije. O tome će s autoricama u Gradskoj knjižnici Zadar razgovarati Marta Džaja.
Subota, 17. svibnja
NEVIDLJIVO POSTAJE VIDLJIVO: QUEER LICA BALKANA
Knjigozemska, 17:00-18:00
Gostuju: Denis Ćosić, Lara Mitraković
Moderira: Roman Simić
Što se dogodi kad lica koja su dugo bila skrivena istupe na pozornicu? Kad se neispričane ili utišane priče napokon pretoče u stranice koje slave identitet, raznolikost i prkos? „Nevidljivo postaje vidljivo“ naslov je pod kojim vam donosimo predstavljanje queer književnih antologija u kojima proza i poezija grade mostove između prošlosti i budućnosti, intime i aktivizma, onog osobnog i onog svima poznatog. Denis Ćosić i Lara Mitraković urednici su ovih “svjetionika nade”, kako ih Ćosić naziva, i kroz razgovor s Tomislavom Augustinčićem predstavljaju nam glasove preko 40 autora i autorica uz koje ćemo vidjeti koliko je ustvari queer književnost živa, glasna, prkosna i kako se bori za svoj komadić književnog prostora našeg brdovitog Balkana. Pridružite nam se u Knjigozemskoj i poslušajte priče koje su se dugo morale šaptati, a sad glasno odjekuju sa stranica antologija Rušenje četiri zida: Antologija regionalne queer poezije i Queer Balkan!
Open mic, 18:15-19:15
LICA U MAGLI: DRUŠTVENA STVARNOST U KNJIŽEVNOJ FIKCIJI
Knjigozemska, 19:30-20:30
Gostuju: Robert Nezirović, Sandra Antolić
Moderira: Frane Herenda
Ubojstvo svećenika, nestanak mladog nogometaša – priče su to koje bi punile stranice crnih kronika, no one su u romanima o kojima ćemo razgovarati trećeg dana LITaf-a samo pukotina kroz koju ćemo proviriti u srž hrvatskog društva. Svećenik i demoni Roberta Nezirovića naoko je klasičan krimić, no je li sve zaista takvim kakvim se čini? Za protagonistom romana Hrvatska mati Sandre Antolić traga pola Zagorja, no je li ovo tek još jedna priča o nestanku ili je nestanak tek početak puno zamršenije priče? Kroz razgovor koji će voditi Frane Herenda pokušat ćemo odgonetnuti tko zapravo piše scenarij hrvatskog društva i koliko u njemu ima istine, a koliko fikcije. Dođite i uvjerite se kako ništa nije onakvim kakvim se čini – ni u romanima, ni u zbilji koju živimo.
